Kad pomislimo na sfinge, odmah nam na pamet pada drevni Egipat i veličanstveni faraoni. No kako je moguće da u samom središtu Splita, na Peristilu, ispred katedrale sv. Dujma, već stoljećima stoji ni manje ni više nego simbol Egipta?
Kamena ljepotica izrađena od afričkoga crnog granita ponosno stoji već tisućama godina na jednom od najljepših splitskih trgova koji njegovi stanovnici smatraju centrom svijeta. Potječe iz doba faraona Tutmozisa III. pa se smatra jednim od najstarijih predmeta u Splitu (više od 3000 godina). Spada u skupinu androsfinga, stvorenja koja su imala kombinaciju lavljeg tijela i ljudske glave, a ova splitska zanimljiva je i po tome što joj udovi završavaju ljudskim rukama, a ne pandžama kralja životinja. Osim mjesta gdje se nalazi, tisućama kilometra od Egipta, splitska je sfinga neobična i po tomu što u rukama drži posudu za prinose žrtvovanja, što je simbol kralja u zavjetu bogovima i rijedak je detalj na sličnim spomenicima. Za njezin je dolazak zaslužan car Dioklecijan koji je bio fasciniran egipatskom kulturom. Rimski je car izabrao baš sunčani Split za gradnju svoje palače, a zatim odlučio kako će upravo u srcu Dalmacije biti i njegovo vječno počivalište, u čiju je svrhu sebi izgradio mauzolej.
Dioklecijan je bio ustrajan u namjeri da preuzme egipatski običaj prema kojem sfinge, kao čuvarice svetih mjesta, čuvaju ulaz u hramove i grobnice. Prema njegovoj naredbi, iz Egipta je tada navodno dopremljeno čak 12 sfingi koje su krasile pročelja palače. Dioklecijan je umro u svojoj rezidenciji, a pokopan je na mjestu gdje je i poželio, u središtu mauzoleja stajao je njegov sarkofag koji je kasnije uništen. Iako se namjena objekta mijenjala tijekom povijesti, od sredine sedmog stoljeća pa sve do današnjeg dana sjedište je splitske katedrale sv. Dujma, u kojoj su smješteni i ostaci svetog Duje, sveca zaštitnika grada Splita. Osim sfinge na Peristilu, popularna je i njezina „kolegica” kojoj nedostaje glava, smještena pred Jupiterovim hramom / krstionicom, a u splitskim muzejima i Dioklecijanovim podrumima danas se čuvaju preostali pronađeni ostaci dijelova različitih sfingi, kao što je glava sfinge od crvenog granita koja se nekad nalazila u Dioklecijanovoj palači. I za kraj, prema pričama starih Egipćana, sfinge su zaustavljale prolaznike i postavljale zagonetke, a netočne odgovore kažnjavale smrću. Za one koji vjeruju u mitove, u blizini sfinga valja biti na oprezu! Znali su to i stari Splićani koji su je zvali Gorgona i izbjegavali vizualni kontakt s njom.
