Ilok je poznat kao najistočniji hrvatski grad ali i po tome što ga se radi starih zidina naziva i „Dubrovnikom na Dunavu“. Samim tim Ilok je i jedan od turističkih bisera ne samo Vukovarsko – srijemske županije nego i kontinentalne Hrvatske.
Direktorica Turističke zajednice Grada Iloka Antonela Knezović kaže kako i broj noćenja potvrđuje rast interesa turista za obilazak ovog grada.
„Posjećenost nam je puno veća nego ranijih godina što se vidi i po raznim događanjima ali i dolasku turista. Tako smo 2022. godine imali 5.800 dolazaka i 8700 noćenja da bi prošle godine imali zabilježeno 6500 dolazaka i 9500 noćenja. Očekujemo kako ćemo ove godine imati i veći broj i dolazaka i noćenja“, kaže Knezović.
Govoreći o turističkoj ponudi Iloka Knezović kaže kako turistima mogu ponuditi niz turističkih sadržaja. Tu su prepoznatljive iločke zidine koje su obnovljene i ove godine otvorene za sve posjetitelje koji u sve većem broju dolaze ih razgledati. U neposrednoj blizini je i crkva Ivana Kapistrana kao i samostan. Nedaleko od toga je i nadaleko poznat vinski podrum Iločkih podruma koji se vodi kao najstariji vinski podrum u EU. O povijesti Iloka govori i to da je Nikola Iločki 1450. godine izgradio dvorac na mjestu nekadašnje rimske utvrde Cuccium. Ispod dvorca gradi vinski podrum, prvi arhitektonsko tehnološki objekt građen u svrhu proizvodnje i čuvanja vina. Iločki podrumi su poznati po nizu vina među kojima su mnogi osvajali i razne nagrade po sajmovima širom svijeta. Posebno je zanimljivo što je 1953. godine na krunidbi kraljice Elizabete služen traminac Iločkih podruma. Prilikom posjete Iločkim podrumima možete čuti i priču kako su neka od najskupljih vina skrivena i sačuvana tijekom Domovinskog rata.
Knezović podsjeća kako se na području Iloka nalazi 20-ak vinarija među kojima je 10-15 onih gdje se njihovo vino može degustirati ali uz prethodnu najavu. U sklopu Mohova su i naselja Mohovo, Šarengrad, Bapska i Radoš koji se vodi kao najistočnije naselje u Republici Hrvatskoj. Kada se dođe u Ilok svakako bi trebalo obići nadaleko poznate iločke podrume ali i Ladanjsko imanje Principovac. Radi bajkovitog pogleda Principovac je postao mjesto gdje se organiziraju brojna vjenčanja i to ne samo parova iz Iloka i okolice nego i iz cijele Slavonije. Prilikom posjete Iloku svakako treba posjetiti i iločki muzej.
Govoreći dalje o turističkoj ponudi Iloka Knezović kaže kako turisti mogu kvalitetno jesti u nekom od restorana ili pak u Hotelu Dunav čiji se restoran može pohvaliti da je jedan od dobitnika Michelinove zvjezdice. U Iloku, po želji, možete kušati i neka od autohtonih jela.
Isto tako Ilok se može pohvaliti i nizom manifestacija koje organiziraju tijekom godine. Najpoznatija među njima je svakako Iločka berba grožđa koja je ove godine održana po 57. put. Među manifestacijama je i Vinkovo u Iloku. Sve je popularnija i manifestacija Mammothfest koja se održava u naselju Mohovo, a koju iz godine u godinu posjećuje sve veći broj turista. Mammothfest je pokrenut poslije niza nalaza prapovijesnih životinja pa su tako mještani, između ostaloga, pronašli i tri zuba vunastog mamuta. U nizu događanja ovogodišnji Mammothfest je obilježila utrka Kremenko i Kamenko vozila koje su izgradili sami mještani, a koji se pokreću nogama. Tu je i niz drugih ali manjih manifestacija pa tako možete šetati obroncima Fruške gore ili se popeti na brdo Liska koje je s 297 metara nadmorske visine najviši vrh Vukovarsko – srijemske županije.
„Glavni plan nam je dalje učvrstiti veze i posebnosti svih dionika u turizmu. Želimo objediniti sve što Ilok nudi u jednu zaokruženu ponudu. Kada govorimo o Iloku sve to što nudimo turistima prepoznale su i agencije koje organiziraju pristajanje turističkih riječnih kruzera s turistima iz cijelog svijeta“, rekla je Knezović.
Na upit o problemima i nedostatcima kaže kako djelatnicima u turizmu veliki problem predstavljaju porezi i naknade koji se moraju plaćati, a koji umnogome opterećuju sve. Podsjeća i kako je Ilok pogranični grad te da nemaju toliki broj turista da mogu pokriti sva ta davanja koja se od njih traže što ljude opterećuje i dovodi do toga da neki razmišljaju i da odustanu od daljeg rada.
„Mislim kako unatoč svim problemima kontinentalni turizam ima veliki potencijal i da tek sada dolaze naši bolji dani. S vremenom možemo očekivati i puno bolje turističke rezultate Slavonije i Srijema. Radi se dosta ali i dalje svakako da postoji prostora za napredak“, rekla je Knezović.
Govoreći o turističkoj ponudi Iloka gradonačelnica Iloka Marina Budimir kaže kako uvijek može bolje i više pa i onda kada svi mislimo da je sve dobro. I ona podsjeća na turističku ponudu grada napominjući kako su iločke vinarije među boljima u cijeloj Hrvatskoj tako da je Ilok poznat i po vinskom turizmu.
„Smatram kako moramo se bolje uvezati na razini županije kao i cijele Slavonije, odnosno da imamo nekakve turističke pakete. Ukazuje kako postoji potpora Hrvatske turističke zajednice ali i da sami moramo biti aktivniji te isto tako podignuti i kvalitete usluga. Mislim i da moramo više raditi na povezivanju sa turističkim zajednicama iz nama obližnjih Novog Sada, Sremske Mitrovice, Bačke Palanke, Šida… Sve to je nama u nekakvom radijusu od 100 kilometara i mi morama moći dostići sve te potencijalne goste“, zaključila je Budimir.
AUTOR: Branimir Bradarić
TEKST JE OBJAVLJEN UZ FINANCIJSKU POTPORU AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE IZ PROGRAMA ZA POTICANJE NOVINARSKE IZVRSNOSTI
