U Bujama je održana konferencija „Brendiranje i razvoj turističkih, vinskih i kulturnih ruta i turistička valorizacija kulturne baštine“, namijenjena predstavnicima jedinica lokalne samouprave, turističkih zajednica, hotelijersko-turističkog sektora, sektorskih organizacija i udruženja te nadležnih institucija.
Kroz sudjelovanje istaknutih predavača iz cijele Hrvatske, konferencija obuhvaća teme kao što su primjeri dobre prakse u turizmu i brendiranju, uključivanje u kulturne rute i bolja prezentacija materijalne i nematerijalne kulturne baštine, jačanje gastro i vinskog turizma te novi trendovi u turizmu i putovanjima.
Predstavljanje mogućnosti financiranja javne turističke infrastrukture kroz NPOO
Nikolina Jakopić, načelnica Sektora za razvoj turističkih destinacija u Ministarstvu turizma i sporta na samom je početku predstavila Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj te zelenu i digitalnu tranziciju javne turističke infrastrukture. Vrijedan je 930 milijuna kuna, a obuhvatit će ulaganja u razvoj posjetiteljske infrastrukture i aktivnog turizma te infrastrukturu lječilišnog i wellness turizma. „Ulaganja u okviru ovog Poziva ovisit će o indeksu turističke razvijenosti na način da će se primarno ulagati u slabije razvijena turistička područja izvan glavnih turističkih i obalnih područja“, najavila je Jakopić te dodala kako je Poziv u e-savjetovanju do 3. lipnja te pozvala sve prisutne da daju svoj komentar.
Vinske ceste kao okosnica lokalnog turizma
Glavni dio programa posvećen je temi vinskih cesta, koje su u zadnjih nekoliko godina postale sve popularniji oblik lokalnog udruživanja vinara i ugostiteljskih objekata. Osim ugostiteljske ponude, uspješnu vinsku cestu karakteriziraju i prirodne ljepote, kulturne znamenitosti, ali i tradicija i običaji određenog vinorodnog područja.
Jedan od vodećih hrvatskih enologa Milan Budinski naglasio je kako vinski sektor mora povećati ulaganja u marketing. „Nedovoljna ulaganja u marketing su problem u cijeloj Hrvatskoj, ali je posebno izražen u kontinentalnoj Hrvatskoj. U Istri je marketing mnogo jednostavniji jer ima unificiran teritorij, dok je kontinentalni dio Hrvatske pun različitosti“, kazao je Budinski. Također, nadodao je kako Hrvatska ima malu i segmentiranu vinsku proizvodnju, ali to treba iskoristiti kao svoju prednost. „Imamo relativno malu proizvodnju, odnosno svega 18.000 ha vinograda. Također, riječ je o malim i segmentiranim vinogradima. To može biti problem, ali i potencijal jer znači da možemo ispričati puno vinskih priča.“
Mario Bratulić, posebni savjetnik ministrice Marije Vučković i načelnik Općine Sveti Petar u Šumi kazao je kako „vinska omotnica“ u narednom razdoblju vrijedi više od 10 milijuna eura te da će cijeli vinski sektor dobiti priliku za ulaganja u proizvodnju i promociju. „Moramo međusobno razmjenjivati iskustva i učiti jedni od drugih“, naglasio je.
„Istra mora ostati autentična turistička destinacija!“
Pročelnica za turizam Istarske županije Nada Prodan Mraković kazala je kako je Istra uspješno izgradila svoj brend, a koji se temelji na autentičnosti. „Istra je turistički brend, a to dokazuje i niz nagrada i priznanja. Naša ponuda temelji se na autentičnosti – imamo vino, maslinovo ulje, brojne znamenitosti, prirodne ljepote…i to nastojimo prenijeti posjetiteljima“, rekla je Prodan Mraković.
Također, predstavila je projekt pješačko-biciklističkog puta Parenzana koji povezuje 10 gradova i općina središnje Istre. „Parenzana se temelji na staroj uskotračnoj pruzi i parnoj lokomotivi koja je prometovala početkom 20. stoljeća na relaciji Trst-Poreč. Još 2002. krenula je ideja njene revitalizacije, odnosno uređenja pješačko-biciklističkog puta. Projekt je završen 2015. godine, a danas ona povezuje ugostiteljske objekte, smještaj, kulturno-povijesne znamenitosti…Drugim riječima, povezuje istarsku ponudu i stvara kompletnu turističku priču“, objasnila je i nadodala kako je 2019. njome prošlo više od 100.000 ljudi, što pokazuje koliko je projekt uspješan.
Časopis Komunal/A.Kunst
