Slavonski planinarski put je najstarija obilaznica u Republici Hrvatskoj koja obuhvaća 35 kontrolnih točaka u dužini od oko 290 km, a prolazi Papukom, Psunjom, Požeškom gorom, Dilj gorom i Krndijom.
Od 10. do 18. svibnja pet planinara iz HPD Cibalia Vinkovci Ilija Filipović, Stjepan Mihaljević, Igor Nađ, Željko Slavić, Ivan Branimir Vrdoljak i Darko Bušić iz HPD Bršljan-Jankovac Osijek sa ruksacima težine oko 20 kg (sva oprema, šator, vreće za spavanje, hrana, piće,…) uz puno znoja, žuljeva, uživanja u ljepotama slavonskog gorja, divljači na slobodi prehodali su turno (višednevno hodanja po planinarskoj stazi) Slavonski planinarski put iz gušta i želje. Za ovaj poduhvat trebalo im je 9 dana, a prešli su 292,09 km u 96:40:13 h kretanja, dobivanje 10210 m nadmorske visine (naravno toliki i gubitak nadmorske visine) uz prosječnu brzinu kretanja 3,02 km/h. Kad se napomene da je sa njima tek tridesetak osoba prehodali turno SPP onda ovaj poduhvat dobiva još više na važnosti.
Mnogi smatraju da je Slavonija ravna i da se tu nema gdje planinariti ali SPP će vas razuvjeriti u ravnu Slavoniju. Uvidom u ljepote krajolika kojom prolazi ova staza shvatiti ćete zašto slavonci vole provoditi vrijeme u svojim gorama, kaže predsjednik HPD Cibalia Vinkovci Igor Nađ.
Što je SPP i kako je nastao ?
Prve planinarske markacije u Slavoniji bilježimo 1922. godine na Kapovcu, Krndija.
Ideja o SPP zasnovana je 1930. godine kada je izdana dozvolu za nesmetano markiranje puteva od vrha Papuka pored Ivačke glavice preko Prevoja, kosom na Jankovac, a odande preko Češljakovačkog vrha na put za Orahovicu, od Slatinskog Drenovca na Jankovac. Nastavkom rada spojili bi se preko gora Krndija i Papuk.
Koncem ožujka 1957.g. održano je savjetovanje planinara Slavonije u Virovitici, a u travnju u Daruvaru donesena je odluka o trasiranju i trasirana je Slavonska planinarska transverzala, danas Slavonski planinarski put. Na savjetovanjima je odlučeno da SPP obuhvaća samo glavne vrhove Krndije, Papuka i Psunja i koje društvo održava koju dionicu SPP-a.
Na redovnom jesenjem sastanku 1967. dogovoreno je proširenje trase SPP-a te izrada nove transverzalne značke i Dnevnika. U svibnju 1968. godine potvrđena je trasa SPP-a sa 20 KT. 01. srpnja 2000. godine, na Petrovom vrhu kod Daruvara otvoren je obnovljeni SPP. Trasa je imala oblik potkove i 18 KT. Izdan je i novi Dnevnik SPP s opisom puta, korisnim informacijama i prostorom za ovjeru. 29.srpnja do 06. kolovoza 2000. prva dvojica planinara obišla su novu trasu SPP-a sa 18 KT u 9 dana bez prekida. 21.05.2011. godine trasa SPP povezala u puni krug i ima današnji izgled sa 35 KT. 07.03.2015., ustanovljeno priznanje Dr. Kamilo Firinger za poticanje turno obilaska SPP.
L.D.
